N'okwu a, 'ọrụ aka' bụ
'Ọrụ aka' bụ mkpụrụ asụsụ (idiom) n'asụsụ Igbo, nke na-egosi okwu ihe atụ ma ọ bụ okwu pụtara ihe karịa n'okwu nkịtị, dị ka 'manual labor' mana n'asụsụ Igbo ọ nwere ihe atụ.
'Ebe mmiri si na-asi ọkụ' bụ ilu nke na-egosi (Nhọrọ ihe ọ pụtara)
Ilu a na-egosi mmalite nsogbu ma ọ bụ isi nsọ nsogbu, ebe nsogbu malitere site n'ebe ahụ, dị ka 'source of the fire' n'asụsụ bekee.
N'akụkọ "Onye Na-egbe", ihe kpatara onye ahụ kwụsịrị egbe bụ (Nhọrọ ihe kpatara)
N'akụkọ 'Onye Na-egbe', onye ahụ kwụsịrị ịkọ egbe n'ihi mmetụta mmanya, ebe mmanya mere ka ọ ghara ịhazi ya nke ọma, na-egosi mmanya ka ihe na-eme ka mmadụ ghara ịrụ ọrụ.
'N'azụ ụlọ' nwere mkpụrụ okwu (Gụọ mkpụrụ okwu)
'N'azụ ụlọ' nwere anọ mkpụrụ okwu (syllables): n-a-zụ-ụlọ, ebe mkpụrụ okwu na-egosi ụdị ụda okwu n'asụsụ Igbo.
Nke bụ omụmautụ nkebiokwu n'ime ndị a? (Nhọrọ nkebiokwu)
'N'ụtụtụ' bụ omụmautụ nkebiokwu (adverbial phrase) n'asụsụ Igbo, nke na-egosi oge ma ọ bụ ebe, dị ka 'in the morning'.
'Ego' bụ akụkọ ihe (Nhọrọ isiokwu akụkọ)
Akụkọ 'Ego' na-akọ banyere mmetụta ego na ndụ mmadụ, na-egosi ka ego si enwe mmetụta na mkpebi ndụ n'asụsụ Igbo.
N'ahịrịokwu 'Onye na-egbu ezi na-eri anụ ezi', 'na-egbu' bụ (Kọwaa ụdị)
'Na-egbu' bụ nnochimpe (verb phrase) , ebe 'na-' na-egosi continuous tense na ngwaa 'egbu' n'asụsụ Igbo.
Mkpoputa 'nz' pụtara (Nhọrọ mkpụrụ)
Mkpoputa 'nz' pụtara mkpụrụ sụda (sibilant nasal cluster) n'asụsụ Igbo, dị ka n'okwu 'nza' ma ọ bụ 'nzuzo'.
'Onye kwe, chi ya ekwe' bụ (Kọwaa ụdị okwu a)
'Onye kwe, chi ya ekwe' bụ ilu (proverb) n'asụsụ Igbo, nke na-egosi na mmadụ nwere ike ịme ihe site n'obi ya, chi ya ga-ekwe.
Nke bụ oke 'mmiri' na ndị a? (Nhọrọ oke)
Oke 'mmiri' bụ 'mkpụ', nke na-egosi nnukwu mmiri ma ọ bụ ọkụkọ mmiri n'omenala Igbo.
I visit my grandmother weekly. (Sahịa ahịrịokwu a n'asụsụ Igbo)
Sahịa 'I visit my grandmother weekly' bụ 'M na-eleta nne nne m kwa izu', ebe 'kwa izu' na-egosi 'every week' n'asụsụ Igbo.
The river is flowing swiftly. (Sahịa ahịrịokwu a n'asụsụ Igbo)
Sahịa 'The river is flowing swiftly' bụ 'Osimiri ahụ na-asọ ngwa ngwa', ebe 'asọ ngwa ngwa' na-egosi 'flow swiftly' n'asụsụ Igbo.
They build houses in the village. (Sahịa ahịrịokwu a n'asụsụ Igbo)
Sahịa 'They build houses in the village' bụ 'Ha na-ewu ụlọ n'obodo', ebe 'ewu' na-egosi 'build' na 'obodo' na-egosi 'village' n'asụsụ Igbo.
Don't count your chickens before they hatch. (Sahịa ilu a n'asụsụ Igbo)
Sahịa ilu a bụ 'E gaghị agụ ọkụkọ tupu ha pụta', nke na-egosi 'don't count your chickens before they hatch' n'asụsụ Igbo, na-akụzi ịghara ịtụ ụtọ tupu ihe bịa.
N'akụkọ "Nne Na Di", ihe kachasị mkpa n'ime akụkọ ahụ bụ (Nhọrọ isiokwu)
N'akụkọ 'Nne Na Di', isiokwu bụ nne na di, na-akọ banyere mmekọrịta nne na di n'ezinụlọ Igbo.
Akụkọ akụkọ ifo na-enwekarị (Nhọrọ ihe a na-ahụkarị)
Akụkọ ifo (folktales) na-enwekarị akara aka (moral lesson) n'ọgwụgwụ, na-akụzi ihe ọmụmụ n'omenala Igbo.
'Ọ bụrụ na ị chọrọ ịhụ osimiri, gaa n'ọhịa' bụ (Kọwaa ụdị okwu a)
Ọ bụ ilu (proverb), nke na-egosi na ihe ị chọrọ ịhụ nwere ike ịdị n'ebe ị naghị echere, dị ka 'to see the river, go to the bush'.
N'abụ "Eziokwu Na Ndụ", isiokwu bụ (Nhọrọ isiokwu)
Isiokwu n'abụ 'Eziokwu Na Ndụ' bụ eziokwu, na-egosi mmetụta eziokwu na ndụ mmadụ.
Ejije odinala Igbo na-enwekarị (Nhọrọ ihe dị mkpa)
Ejije odinala Igbo na-enwekarị egwu (music and dance) dị ka ihe dị mkpa, na-eme ka emume dị mma.
Onye na-ekwu akụkọ n'ejije bụ (Nhọrọ onye ọrụ)
Onye na-ekwu akụkọ n'ejije bụ onye akụkọ (storyteller), onye na-akọ akụkọ ifo n'emume odinala.
N'omenala Igbo, ihe a na-eme mgbe mmadụ lụrụ di bụ (Nhọrọ emume)
N'omenala Igbo, mgbe mmadụ lụrụ di, a na-eme emume ịlụ di (marriage ceremony) site n'ịkwụ ụgwọ na mmanya.
'Ọ bụrụ na mmadụ na-egbu ezi, ọ na-eri anụ ezi' bụ (Kọwaa ụdị)
Ọ bụ ilu (proverb), nke na-egosi na omume ga-enwe nsonaazụ, 'if you kill a goat, you eat its meat'.
N'akụkọ "Ọkụkọ Na Ndụ", ihe kpatara ọkụkọ ahụ nwụrụ bụ (Nhọrọ ihe kpatara)
N'akụkọ 'Ọkụkọ Na Ndụ', ọkụkọ nwụrụ n'ihi ọrịa, na-egosi ọrịa ka ihe na-akụchi ndụ.
Otu n'ime ndị na-ekwu abụ bụ (Nhọrọ onye ọrụ)
Nne (mother) na-ekwu abụ nwa (lullabies) n'ezinụlọ Igbo, dị ka otu n'ime ndị na-ekwu abụ.
N'ụtọasụsụ Igbo, 'ụ' na-abụ (Kọwaa ụdị mkpụrụ)
'Ụ' na-abụ nno (vowel) n'ụtọ asụsụ Igbo, otu n'ime ụdaume asụsụ.
'Ọ bụrụ na ụzọ abụọ mara mma, gaa ya' bụ (Kọwaa ụdị)
Ọ bụ ilu (proverb), nke na-akụzi ịhọrọ ụzọ mma n'etiti abụọ.
Ifeoma na-egwu egwu. 'Na-egwu' bụ (Kọwaa ụdị)
'Na-egwu' bụ nnochimpe (verb phrase), ebe 'na-' na-egosi present continuous na ngwaa 'egwu'.
Mkpoputa 'nb' pụtara (Nhọrọ mkpụrụ)
Mkpoputa 'nb' pụtara mkpụrụ naụda (nasal bilabial) n'asụsụ Igbo, dị ka n'okwu 'nba'.
'Onye na-egwu egwu na-enwe obi ụtọ' bụ (Kọwaa ụdị)
Ọ bụ ilu (proverb), nke na-egosi na onye na-egwu egwu na-enwe obi ụtọ, 'music soothes the soul'.
Nke bụ oke 'egwu' na ndị a? (Nhọrọ oke)
Oke 'egwu' bụ 'egwuada', nke na-egosi nnukwu egwu n'asụsụ Igbo.
The farmer plants yam yearly. (Sahịa ahịrịokwu a n'asụsụ Igbo)
Sahịa 'The farmer plants yam yearly' bụ 'Onye ọrụ ugbo na-akụji ji kwa afọ', ebe 'akụji' na-egosi 'plant yam'.
Music makes people happy. (Sahịa ahịrịokwu a n'asụsụ Igbo)
Sahịa 'Music makes people happy' bụ 'Egwu na-eme ka ndị mmadụ nwee obi ụtọ', n'asụsụ Igbo.
She washes clothes on Mondays. (Sahịa ahịrịokwu a n'asụsụ Igbo)
Sahịa 'She washes clothes on Mondays' bụ 'Ọ na-asa akwa na Mọnde', ebe 'asa' na-egosi 'wash'.
The early bird catches the worm. (Sahịa ilu a n'asụsụ Igbo)
Sahịa ilu a bụ 'Nnụnụ nke mbụ na-ejide ikpuru', nke na-egosi 'the early bird catches the worm' n'asụsụ Igbo.
N'akụkọ "Di Na Nwunye", ihe kachasị mkpa bụ (Nhọrọ isiokwu)
N'akụkọ 'Di Na Nwunye', ihe kachasị mkpa bụ di na nwunye, na-akọ banyere mmekọrịta di na nwunye.
Akụkọ ifo na-enwekarị (Nhọrọ ụdị akụkọ)
Akụkọ ifo na-enwekarị akara aka (moral), nke na-akụzi ihe ọmụmụ n'ọgwụgwụ.
'Ọ bụrụ na ị chọrọ ịhụ nnụnụ, gaa n'ụtụtụ' bụ (Kọwaa ụdị)
Ọ bụ ilu (proverb), nke na-egosi na ihe ị chọrọ ịhụ nwere ike ịdị n'oge ị naghị echere, dị ka 'to see birds, go in the morning'.
N'abụ "Omenala Na Egwu", isiokwu bụ (Nhọrọ isiokwu)
Isiokwu n'abụ 'Omenala Na Egwu' bụ omenala, na-egosi mmetụta omenala na egwu.
Ejije odinala na-enwekarị (Nhọrọ ihe dị mkpa)
Ejije odinala na-enwekarị egwu (music) dị ka ihe dị mkpa n'emume Igbo.
Onye na-egwu n'ejije bụ (Nhọrọ onye ọrụ)
Onye na-egwu n'ejije bụ onye egwu (musician), onye na-egwu egwu n'emume odinala.
Now practice in exam mode
You've studied the answers — now test yourself under real exam conditions with the timer running.
Start WAEC Igbo 2019 Quiz